Održana omladinska i dičija filmska radionica u organizaciji BKC Bajmak
- Detalji
U subotu, 17. decembra, Bunjevački kulturni centar Bajmak je bio realizator projekta omladinske i dičije filmska radionice kroz projekat Dičijeg TV dnevnika, di su se dica okušala kroz ulogu TV spikera, radio spikera, novinara i snimatelja.
Ovaj projekat se održava već četvrtu godinu i finansiran je od strane Ministarstva kulture i javnog informisanja i Varoši Subatice. Cilj ovi filmski radionica je da se dica obuče za sve vidove novinarskog posla.
Pročitaj više: Održana omladinska i dičija filmska radionica u organizaciji BKC Bajmak
Proslava u znaku jubileja
- Detalji
Sićajuć se prvog javno održanog Velikog prela 1879. godine, al i uživajuć u pravima koja imaje danas u Srbiji i koja institucionalno uživaju dvadeset godina, Bunjevci su u četvrtak, 2. februara, na Marin, proslavili nacionalni praznik – „Dan Velikog prela“.
– Večerašnje Prelo pravimo povodom dvadeset godina postojanja Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine. Za istoriju je to kratak period, a za ljudski život sasvim solidan. Kad se pogleda šta smo uradili za bunjevačku zajednicu, mislim da smo svi zajedno uradili tušta. Krenili smo od jedne velike nule, a stigli smo do ove večeri, u kojoj je puna sala oni koji su dali doprinos da sve ovo izgleda kako jeste. Imamo sad bunjevačke medije, bunjevački jezik u škulama, sačuvane naše običaje... Mnogi su se na početku pitali – „Ko su ti Bunjevci?“. Sigurna sam da danas, od severa do juga Srbije znaju ko su Bunjevci, pa i mnogo šire. Ono što je ostalo da se uradi jeste da sve ove temelje koje smo postavili učvrstimo, da gradimo dalje i budemo, kako smo uvik i divanili, isti ko i sve druge zajednice – istakla je dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, te je dodala:
– Iako živimo u modernom dobu, i dalje ne postoji ništa draže jednom ljudskom biću nego da sidi u društvu, da se zabavlja, i to je inicijalno bio početak prela po kućama. Mi se i dalje družimo, i kroz ta druženja pokazivamo zajednici i svima drugima da postojimo, da se borimo za identitet.
Med gostima su bili i pridstavnici Republike, Alma Rizvanović, posebna savitnica ministarke kulture i informisanja, te Milorad Veljović, izaslanik pridsidnika Republike Srbije Aleksandra Vučića.
– Srbija poštiva svaku nacionalnu manjinu, a drago mi je da taki status imaje i Bunjevci. Naša Srbija želi bit svakome prijatelj, brez obzira na nacionalnu pripadnost el viroispovist – a Bunjevci su narod koji poštiva svoju tradiciju, al i svoju državu – Srbija će se na tom odužit, Srbija je pravi primer u poštivanju svi prava, ko što je danas i Subotica primer poštivanja prava nacionalni manjina – naglasio je Veljović.
Okupljene je pozdravio i dr Milan Micić, pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i informisanje, al i generalni sekretar Matice srpske, koji je Bunjevcima čestito nacionalni praznik i dodo:
– Moram izrazit i zadovoljstvo što sam med vama i što uživam u vašem gostoprimstvu u vašoj ljudskoj toplini i energiji.
Okupljene je pozdravio i Stevan Bakić, gradonačelnik Subatice. On je istako kako je u proteklom periodu lokalna samouprava imala fantastičnu saradnju sa NSBNM, te je naglasio:
– Maj 2021. godine ostaće zlatnim slovima upisan u istoriji bunjevačke zajednice i Subatice, jel je tad bunjevački jezik ravnopravno uveden u javni život Sabatice i njenih građana. Bunjevački jezik je, nuz srpski, mađarski i hrvatski, posto četvrti službeni na teritoriji naše varoši. Ako je iko to zaslužio, to je sigurno bunjevačka zajednica koja je dala ogroman doprinos Subatici, al i Srbiji. Varoš Subatica će i u budućnosti davat ogromnu podršku, pa i ovaj skup šalje poruku nigovanja bunjevačke posebnosti, i uvik ćete imat jednaka prava ko ostale nacionalne zajednice koje žive i rade na teritoriji Varoši Subatice.
Gradonačelnik je istako kako je Srbija posvećena zaštiti i unapriđenju pojedinačni i kolektivni prava nacionalni manjina, te da će tako bit i dalje.
– Lokalna samouprava je krajom 2022. godine opridelila sridstva NSBNM za rišenje jednog velikog problema – da se obezbidi adekvatan prostor za okupljanje, rad, stvaranje. Rič je o sridstvima u iznosu od 4 miliona dinara za kupovinu „bunjevačke kuće“. Želja mi je da se što prija vidimo tamo kako bismo proslavljali uspihe i rezultate vašeg rada.
Kako je to i običaj, izabrana je i najlipša preljska pisma, a žiri je ovoga puta nagradio stihove pisme „Nek se divani“, Alise Prćić Vukov. Prisutni su mogli uživat i u tradicionalnom izboru najlipše prelje, a prijavilo se petnajst kandidatkinja. Kroz saradnju stručnog žirija i gostivi prela za najlipšu je izabrana Sara Švraka, prva pratilja je bila Milica Saulić, a druga Martina Vojnić Hajduk.
– Velika mi je čast što sam izabrana za najlipšu prelju. Nisam ovo očekivala, sad se osićam sjajno, prilepo, al i zbunjeno – istakla je Sara Švraka, inače i članica Kulturno-umetničkog društva železničara „Bratstvo“.
VIDEO PRILOG: BMC
Održana božićna dičija radionica – Božićna čarolija
- Detalji
Tradicionalna dičija radionica pod nazivom „Božićna čarolija“ u organizaciji Bunjevačkog omladinskog centra održana je u utorak, 13. decembra, na Sv. Lucu u OŠ „Đuro Salaj“ u Subatici, di su bila prisutna dica iz tri osnovne škule OŠ „Đuro Salaj“, OŠ „Sečenji Ištvan“ i OŠ „Sveti Sava“ koji pohađaje predmet bunjevački jezik sa elementima nacionalne kulture.
Tema održavanja ove dičije radionice je bila vezana za božićne praznike di su dica imala prilike da vide kako se kadgod sadilo žito na Svetu Lucu, koji su bunjevački običaji na Materice i izrada figura od tista za Božićnjak.
Moderator ove dičije radionice bila je Marija Bošnjak iz Male Bosne koja je dici divanila o običaju za Svetu Lucu, i o običajima na Materice a dio radionice bio je pridviđen za izradu figura od tista za „Božićnjak“.
Dica su imala prilike da nauče kako se prave ptice, kokoške, ovce, ruže i druge figure od tista koje se stavljaje na „Božićnjak“. Završni di ove radionice bio je pridviđen za podilu novogodišnji paketića za dicu od strane BNS sa Dida Mrazom.
Strana 6 od 135